上饶市市级人民检察院人民监督员拟任人选名单
Za ostala zna?enja, vidi Kina (razvrstavanje).
中华人民共和国 Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó Narodna Republika Kina | |
|---|---|
| Geslo: nema | |
| Himna: "Mar? dobrovoljaca" | |
| Slu?beni jezici | kineski |
| Utemeljenje | 1. oktobar 1949. |
| Povr?ina | |
? Vode (%) | 2,80 |
| Stanovni?tvo | |
? Popis iz 2002 | 1.298.847.624 (1.) |
? Gusto?a | 135 /km2 |
| Valuta | Juan (RMB) |
| Vremenska zona | +8 |
| Pozivni broj | 86 |
| Veb-domena | .cn |
Kina (kineski: 中国, pinjin: Zhōngguó [????? kwǒ]), slu?beno Narodna Republika Kina (skra?eno NR Kina ili NRK; kineski: 中华人民共和国, pinjin: Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó), dr?ava u isto?noj i srednjoj Aziji. Poznata kao druga najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veli?ini povr?ine je tre?a na svijetu (iza Rusije i Kanade) i obuhva?a 9.596.960 km2. Pru?a se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km).
Granice
Na severu se grani?i sa Rusijom (du?ina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na severoistoku sa DNR Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Nepalom (1236 km), Butanom , Mjanmarom i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tad?ikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog okeana: ?uto more sa zalivom Bo Hai, Isto?nokinesko i Ju?nokinesko more. Ukupna du?ina obale kopnene Kine je 18.000 km.
Geografija
Reljef
Kina se po gra?i i postanku sastoji od tri velika podru?ja: stare sinijske mase na istoku, paleozoi?nih planina na severozapadu i mla?ih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% (?ak 26 % povr?ine je vi?e od 3000 m), na visoke zaravni 26%, uvale i basene 19%, nizine 12% i pobr?a 10% povr?ine Kine.
Sinijska masa sagra?ena je od starih stena, koje su se nabrale ve? u arhaiku, a paleozoi?ne naslage koje le?e na arhajskim nisu nabrane. Severni deo sinijske mase razlomljen je rasedima pa su neki delovi spu?teni i pokriveni mladim plavnim nanosima.
Na reljef Kine veliki uticaj imalo je poniranje indijske litosferne plo?e pod evroazijsku, ?to je dovelo do izdizanja Tibeta i nastanka mla?eg nabranog gorja Himalaji. S prose?nom visinom od 4000 m Tibet je najvi?a visoravan na Zemlji. Njegovim izdizanjem nastao je niz golemih stepenica kojima se teren spu?ta s jugozapada prema severu i istoku. Izme?u sinijske mase i sibirskog prakopna Angare nabrao se u paleozoiku kontinentalni zapadni deo Kine s visokim gorskim masivima: Tien Shan (7439 m), D?ungarski Alatau (4463 m) i Mongolski masiv, tj. Altaj. Ta gorja, gra?ena od kristalnih i metamorfnih ?kriljaca, bila su u toku duge geolo?ke pro?losti poravnata i u tercijaru, odnosno na po?etku kvarara izdignuta. Tien ?an je u mla?em tercijaru bio izdignut i rasedima izlomljen u vi?e planinskih lanaca.
Tibet okru?uju s juga Himalaji (Mt. Everest, 8850 m, najvi?i vrh na Zemlji), a sa severa Kunlun (7723 m). Na istoku je ogra?en strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja se pru?aju meridionalno. Izme?u gorja Tien Shana na severu i Kunluna na jugu nalazi se izolovana Tarimska zavala koja je nastala du? raseda u mla?em tercijaru i kvartaru. Prete?no je ispunjena naslagama ?ljunka, prapora i gline. Najve?i deo Tarimske zavale je pe??ana pustinja. Kroz severni dio zavale proti?e reka Tarim. Izme?u isto?nih ogranaka Tien Shana nalazi se depresija Turpam (–154 m), a severno od Tien Shana D?ungarska zavala. Najrasprostranenija zavala je Gobi, koja se prema istoku pru?a do Velikog Hingana (2034 m). To je prete?no valovit kraj s malim isponima, a ju?ni deo je prava pustinja. Podru?je izme?u gorja ?ilijana (Qilian) na zapadu i Taihanga na istoku pokriveno je debelim naslagama prapora.
Tibetska visoravan se prema jugoistoku stepenasto spu?ta preko zaravni Yunnan-Guizhou i Sichuanskoga basena. U nizinskom podru?ju najve?e su Isto?nokineska nizija u Mand?uriji, Velika nizija u donjem toku Huang Hea te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku Jangcea, koje su me?usobno odvojene niskim gorjem. S najve?ih planinskih delova pod ve?nim snijegom spu?taju se ogromni lednici.
Obala je uglavnom niska, a more uz obalu je plitko (200 m). Kini pripada 5400 ostrva.
Klima
Osim geografskog polo?aja i reljefa na klimu Kine veliki utjecaj imaju i monsuni. Od rujna do o?ujka pu?u hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od o?ujka do rujna vla?ni jugoisto?ni vjetrovi s oceana koji donose ki?u. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutra?njost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoisto?ni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000 mm oborina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godi?nja koli?ina oborina ne prelazi 1000 mm. Su?a je u sjevernom dijelu Kine vrlo ?esta. Znatnu koli?inu oborina dobiva ciklonalnim ki?ama isto?ni dio Kine. Najmanje oborina dobivaju zatvorena podru?ja Tarimske zavale i Gobi, a najvi?e ju?ni krajevi Tibeta, zbog ljetnog monsuna. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna tajfuni ?esto pusto?e jugoisto?no primorje Kine.
Vode
Golema rije?na mre?a Kine pripada porje?ju Jangcegjanga (18,9%, tre?a rijeka po duljini na svijetu, 6300 km), Huang Hea – ?ute rijeke (7,9%), Xi Jianga, Sungarija, Janga, Liaoa i Amura. ?ak 35,7% povr?ine Kine otpada na endorei?na podru?ja: u suhim, izoliranim zavalama kontinentalne Kine rijeke se ulijevaju u jezera, koja su bez otjecanja ili se gube u pijesku. U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad, u donjem toku obiluju rastro?enim materijalom, koji se talo?i u nizini, a osobito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, koji se jedan dio talo?i i u koritu rijeke, rije?na korita se povisuju, pa se rijeke ?esto izlijevaju i tako nastaju velike poplave. Rijeka Huang He vi?e je puta promijenila smjer donjeg toka i u??e.
U sjevernom dijelu Kine rije?na je mre?a dobro razvedena, ali se rijeke zimi zale?uju. Glavna je rijeka ju?ne Kine Xi Jiang, koja se razgranatom deltom ulijeva u Ju?nokinesko more. Ju?ni se dio Tibeta preko Inda, Brahmaputre, Irrawaddyja i drugih rijeka odvodnjava u Indijski ocean. Plovne su uglavnom ve?e rijeke u ju?nom i srednjem dijelu Kine, osobito Yangtze i Huang He. Plovni kanali, od kojih je najpznatiji Veliki kanal, dug oko 1800 km, slu?e i za natapanje. Mre?a kanala za natapanje omogu?uje natapanje od 49,8 milijuna ha poljoprivrednog podru?ja. Kanali ?esto nadomje?taju ceste. Najvi?e jezera ima oko donjeg toka Yangtzea i po suhim zavalama u unutra?nosti Kine.
Teritorijalne vode i otoci
Du?ina kineske morske obale, od u??a rijeka Jalu?ianga u provinciji Liaoningu na sjeveru do u??a rijeke Bejlunga u Guansi-d?uanskoj autonomnoj pokrajini na jugu zemlje iznose oko 18.000 kilometara. Obale se nalaze na ravnom kopnu. Ve?ina se zaljeva na njima ne zamrzavaju. Obale Kine zapljuskuje Bohajsko, ?uto, Isto?nokinesko, Ju?nokinesko more i zona na Pacifiku isto?no od Tajvana. Me?u njima Bohajsko more je unutra?nje more Kine.
Zona na Pacifiku isto?no od Tajvana obuhva?a arhipelag Sjandao jugozapadno od japanskog oto?ja Pjukju na sjeveru, do moreuza Ba?i na jugu ove morske zone. Kineske teritorijalne vode imaju ukupnu povr?inu od preko 380 000 kvadratnih kilometara.
U kineskim teritorijalnim vodama se nalaze vi?e od 5 000 otoka u ukupnoj povr?ini oko 80 tisu?a kvadtranih kilometara ?ija primorska obala iznosi oko 140 000 kilometara. Najve?i otok je Tajvan ?ija povr?ina iznosi 360 tisu?a kvadratnih kilometara. Iza njega je otok Hajnan sa povr?inom od 340 tisu?a kvadratnih kilometara.
Na isto?nom obodu Kine, odnosno na moru sjeveroisto?no od otoka Tajvana nalaze se otoci Diaojuj i ?ivej. A na ju?nokineskom moru razba?eni su i arhipelazi Dong?a, Si?a, D?ong?a i Nan?a.
Biljni pokrov
Ju?na Kina prete?no je prekrivena vla?nim suptropskim ve?no zelenim ?umama, srednja belogori?nim, a severna crnogori?nim ?umama. Se?uanski kraj odlikuje se velikim brojem endemi?nih vrsta sveg drve?a, a Mand?urija endemi?nim vrstama ?etinara. U Mand?uriji su ra?irene livade i pa?njaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokog planinskog pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na svetu. ?uma je ja?e razvijena na stranama izlo?enim vla?nim vetrovima. Na ?umsko podru?je otpada oko 13,9% povr?ine Kine. Najve?i ?umski kompleksi su u Mand?uriji i na planinama Se?uana. U Kini raste oko 3000 vrsta biljaka koje se koriste u medicinske svrhe. Suve zavale u unutra?njosti Kine i na severu obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, posebno za poljoprivredu, vrlo je zna?ajno podru?je prapora oko srednjeg toka reke Huang He, koje je nastalo u pleistocensko ledeno doba eolskim nanosima pra?ine iz pustinjskih krajeva srednje Azije.
Stanovni?tvo
Prema popisu stanovni?tva Kina je 1953. imala 590.194.715 stanovnika, a 2000. godine 1.265.830.000 stanovnika (bez Hong Konga i Makaa). Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u svijetu. Prosje?ni godi?nji porast broja stanovnika iznosi 1,07%. Po mjerenjima iz 2001. natalitet je 13,4‰, mortalitet 6,4‰, a smrtnost dojen?adi 39‰. Stanovni?tva u dobi do 14 g. ima 22,9%, od 15 do 64 g. 70,1%, a starijih od 64 g. 7%. U poljoprivredi, ?umarstvu i ribarstvu zaposleno je 45,2% radne snage, u rudarstvu, industriji i gra?evinarstvu 17,3%, a u uslu?nim djelatnostima 37,5% st. Nepismeno je 6,7% stanovni?tva. Kina ima 204 sveu?ili?ta i 1225 visokih ?kola. ?ak 40 gradova ima vi?e od 1 mil. st. Uz Peking (Beijing) najve?i su gradovi: ?angaj, Shenzhen, Tianjin, Wuhan, Harbin, ?enjang (Shenyang), Dalian. U gradovima ?ivi 36,1% stanovni?tva.
Gusto?a prosje?no iznosi 132,2 st/km2. Najrje?e naseljen prostori su zapadni dio Tibeta s 1 st/km2, Unutra?nja Mongolija s 20 st/km2, i Xinjiang-Uygur s 11 st/km2. U podru?ju srednjeg i donjeg toka rijeka Jangce i Huang He gusto?a je 200 do 600 st/km2. Delta Jangcea, okolica Guangzhoua i neki dijelovi pokrajine Sichuana imaju vi?e od 1000 st/km2. Neravnomjerna se gusto?a stanovni?tva poku?ala rije?iti ve? po?etkom 20. st., kada je 1910. oko 10.000.000 osoba preseljeno u Mand?uriju. Seobe su se ponavljale 1960.-ih i 1970.-ih naseljavanjem gotovo pustih sjevernih i zapadnih krajeva. Znatan se broj Kineza iselio u velegradove jugoisto?ne Azije, kao i u Ameriku i Australiju. Procjenjuje se, da izvan Kine ?ivi oko 50 milijuna Kineza, kojih je osim u Hong Kongu i na Tajvanu najvi?e u Singapuru, Maleziji, Indoneziji, Tajlandu, te u SAD-u, Australiji i Kanadi.
Historija
Drevna Kina je jedna od najstarijih civilizacija ?ove?anstva i prema tradicionalnim kineskim zapisima se prote?e do vremena Tri suverena i pet imperatora pre oko 5000 godina. Zapisana istorija podr?ana arheolo?kim dokazima poti?e iz 16. veka pne.[1] Kina je jedna od najstarijih kontinualnih civilizacija na svetu. Za kornja?in oklop koji se koristio za proricanje sa oznakama koje podse?aju na drevno kinesko pismo iz dinastije ?eng je ustanovljeno da poti?u iz vremena oko 1500. godine pne. Kineska dr?ava poti?e od gradova-dr?ava u dolini Hoanghoa. Godina 221. pne. se ?esto uzima za godinu u kojoj je Kina ujedinjena u veliko kraljevstvo ili carstvo. Te godine ?in ?’ huang je prvi ujedinio Kinu. Sukcesivne kineske dinastije su razvile birokratski sistem koji je omogu?io kineskom caru da kontroli?e ogromnu teritoriju.
Konvencionalno gledi?te na istoriju Kine je da je dr?ava prolazile kroz periode politi?kog jedinstva i nejedisnta, a povremeno su njom dominirali tu?inski narodi, od kojih se ve?ina stopila sa Kinezima. Kulturni i politi?ki uticaji iz mnogih delova Azije, preno?eni sukcesivnim imigracijama, ?irenjima i kulturnim asimilacija su se spojili u kinesku kulturu.
Istorija Narodne Republike Kine
Kineski gra?anski rat zavr?io je 1949. KP Kine je preuzela vlast nad glavninom Kine, sem Tajvana. Kuomintang se povukao na Tajvan i neka mala ostrva Fud?ijana. Mao Cedung je 1. oktobra 1949. proglasio Narodnu Republiku Kinu. Mao Cedung se povukao sa pozicije predsednika Kine 1959. posle nekoliko velikih ekonomskih neuspeha, kao ?to je bio Veliki skok napred. Li ?ao?i ga je zamenio, ali Mao je i dalje imao ogroman uticaj na partiju i ostao je generalni sekretar KP Kine. Jedno vreme Kinom je upravljalo umereno vo?stvo : Li ?ao?i, Deng Sjaoping i drugi, koji su zapo?eli ekonomske reforme. Mao Cedung i njegovi saveznici su 1966. lansirali Kulturnu revoluciju. Prema mi?ljenju mnogih istori?ara to je bio poku?aj da se o?isti vodstvo od umerenih elemenata. Maovi sledbenici su to smatrali eksperimentom direktne demokratije i prvi poku?aj borbe protiv korupcije i drugih negativnih uticaja na kinesko dru?tvo. Razvio se Maov kult, a ekonomija zemlje je tokom toga perioda nazadovala. Do?lo je do velikog nereda tokom kulturne revolucije, pa je predsednik vlade ?u Enlaj posredovao u smanjivanju destruktivnosti i pomagao je umerene elemente. ?u Enlaj je inicirao normalizaciju odnosa sa SAD, pa je Kina 1971. postala ?lan saveta bezbednosti UN umesto Tajvana, koji je dotad predstavljao Kinu. Poslednjih godina ?ivota otvoreno je kritikovao ?enu Mao Cedunga i preostale pripadnike bande ?etvoro. Bio je najbli?i saradnik Deng Sjaopinga i pomogao je da se Kina nakon kulturne revolucije oslobodi radikalnih elemenata.
Posle Maove smrti 1976. uhap?ena je ?etvoro?lana banda, a Deng Sjaoping je uspeo da preuzme vlast od Maovog naslednika Hua Kuafenga. Deng nije nikad postao ?ef partije ili dr?ave, ali je svojim uticajem na partiju vodio zemlju putem ekonomskih reformi. Pragmatizam kojim je vodio Kinu ocrtan je njegovim re?ima: "Nije bitno da li je ma?ka crna ili bela, bitno je da lovi mi?eve". Komunisti?ka partija je smanjila svoju sveobuhvatnu kontrolu. Raspu?tene su i zadruge, a seljaci su po?eli dobijati zemlju u zakup. Zbog toga je do?lo do pove?anja poljoprivredne proizvodnje.
Jezik i religija
Slu?beni je jezik kineski. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najve?i broj stanovnika: daoizam (taoizam), konfucijanizam i budizam. Ta su se tri filozofsko-religijska sustava kroz povijest me?usobno pro?imala. U Tibetu je ra?iren poseban oblik budizma, tibetski budizam. Prema procjeni iz 1997. oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti, 20% taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kr??ani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.
Manjinski narodi
Osim Kineza, koji ?ine oko 91,9% stanovni?tva, u Kini ?ivi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika. Najbrojniji su narodi:
- iz tibetsko-burmanske skupine: Yi (7.310.000), Tibetanci (5.110.000), Bai (1.770.000), Tujia (6.350.000), Hani (1.400.000) i Lisu (640.000)
- iz tajske skupine Zhuang (17.230.000), Bouyeji (2.830.000), Dong (2.800.000), Li (1.240.000) i Dai (1.140.000)
- iz skupine Miao-Yao: Miao (8.230.000), Yao (2.370.000) i She (700.000)
- iz turkijske skupine: Ujguri (8.030.000) i Kazasi (1.240.000)
- iz mongolske skupine: Mongoli (5.350.000)
- iz mand?ursko-tunguske skupine: Mand?urci (10.930.000)
- iz mon-kmerske skupine: Va (390.000).
Posebne skupine ?ine kineski muslimani Hui (9.570.000) i Korejci (2.140.000).
Gospodarstvo
Od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tr?i?no gospodarstvo. Tijekom 1978–2002. godi?nje je uve?avala BDP po prosje?noj stopi od 8,5%. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi USD, tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. Unato? sna?noj industrijskoj preobrazbi Kina je ostala prete?ito siroma?na zemlja s velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije podru?je je u priobalnom pojasu koji privla?i gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u Gansuu i Guizhouu, 24.000 USD u Hong Kongu).
U gospodarskoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vode?a je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom podru?iju nezaposlenost puno ve?a. Strana ulaganja u Kinu tijekom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (tre?a u svijetu po veli?ini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori ugljena, ?eljezne rude, nafte, zemnog plina, ?ive, kositra, mangana, aluminija, cinka, uz najve?i hidropotencijal u svijetu.
Glavni poljodjelski proizvodi su: ri?a, p?enica, kukuruz, je?am, soja, krumpir, sezam, uljana repica, lan, konoplja, ?e?erna trska, duhan. Uzgajaju se goveda, svinje, ovce, bivoli, jakovi i perad, a zna?ajnu ulogu ima i ribolov. Glavni industrijski proizvodi su: ?eljezo, ?elik, cement, brodovi, gra?evinski materijal, kemikalije, obu?a, porculan, hrana, igra?ke, namje?taj, papir.
Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, tekstil i konfekcija, oru?je, obu?a, igra?ke, ra?unala, ugljen. Glavninu uvoza ?ine industrijski strojevi, vozila, nafta i derivati, plastika i roba ?iroke potro?nje. Kina najvi?e trguje sa SAD-om, Japanom, Europskom unijom, Tajvanom, Rusijom, Singapurom, Malezijom i Republikom Korejom.
Nov?ana je jedinica juan (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena).
Vojska
Tijekom posljednjih desetlje?a s porastom kineske ekonomske mo?i koji je od nje u?inio drugu najve?u svetsku ekonomsku silu [2] do?to je i do drasti?nog porasta vojne mo?i koji ju je tako?er postavio na drugo mesto u svetu. Trenuta?ni podaci o kineskoj vojnoj mo?i usporedivi s onima od SADa kao najve?om svetskom vojnom velesilom izgledaju ovako [3]:
| Vrsta oru?ja | Kina | SAD |
|---|---|---|
| vojni bud?et | 78 milijardi | 729 milijardi |
| postotak BDPa | 2 posto | 4.3 posto |
| broj vojnika | 2.26 miliona | 1.58 miliona |
| vojni avioni | 1,320 | 2,379 |
| nevidljivi avioni | 0 | 139 |
| nosa?i aviona | 0 | 11 |
| podmornice | 65 | 71 |
| razara?i | 27 | 57 |
| Nuklearni projektili | 240 | 9,400 |
Politi?ka podjela
Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 pokrajine (省), vlada NR Kine smatra Tajvan (台湾) svojom 23 pokrajinom nad kojom nema kontrolu. Osim pokrajina Kina se dijeli i na 5 autonomnih regija (自治区) u kojima se nalaze manjine, te na 4 op?ine pod izravnom upravom vlade i na dvije posebne administrativne regije (特别行政区) koje u?ivaju pove?u autonomiju.
22 provincije, autonomne regije i op?ine se obi?no nazivaju kontinentalnom Kinom, taj izraz isklju?uje Makao, Hong Kong i Tajvan.
Popis administrativnih tijela pod upravom NR Kine:
(pinyin, sh. transkripcija /ranije uobi?ajen naziv/ (pinjin s tonovima, kineska pismena)
|
Pokrajine
|
Autonomna podru?ja
|
Regije
Kina se obi?no dijeli na Mand?uriju, Sjevernu, Ju?nu i Vanjsku Kinu.
Mand?urija
Uska obalna ravnica povezuje sjevernu Kinu i Mand?uriju. Sredi?nja nizina, okru?ena visoravnima, jezgra je gospodarskog ?ivota. Klima je o?tra, a travnatom ravnicom zimi pu?u ledeni vjetrovi iz unutra?njosti Azije, nose?i velike koli?ine pra?ine. Stepska crnica bogata je humusom pa je razvijena agrarna proizvodnja. Mand?urija je bogata i rudama zbog kojih su se u pro?losti sukobljavali Rusija, Kina i Japan. Zahvaljuju?i ovom bogatstvu u Mand?uriji se razvila metalurgija, tekstilna, prehrambena i kemijska industrija. Najve?e sredi?te je Shenyang (3,6 mil.) te Harbin (2,44 mil.).
Sjeverna Kina
U Sjevernoj Kini izdvaja se Sjeverokineska nizina s poluotokom Shandongom i Zapadnom visoravni. Nizina je vode?e poljoprivredno podru?je Kine zahvaljuju?i naslagama prapora. Po njoj su rasuta brojna sela u kojima ?ivi ve?ina stanovni?tva. U ovoj regiji se nalaze i velike zalihe fosilnih goriva pa je tu nastala jedna od vode?ih industrijskih regija Kine s razvijenom kemijskom, metalur?kom i elektrotehni?kom industrijom. U njoj se nalazi i glavni grad Peking (5,77 mil) koji je intelektualno ?ari?te zemlje te sredi?te obrta i industrije, te Tianjin (4,57 mil) veliko industrijsko sredi?te.
Poluotok Shandong je brdovito podru?je ju?no od u??a Huang Hea poznato po intenzivnoj poljoprivredi, ali i rudnom bogatstvu. Ovdje se razvila velika industrijska regija. Najve?i gradovi su Jinan (1,48 mil.) i Qingdao (1,46 mil.) koji je nastao iz male luke na obali.
Zapadna visoravan je plo?a prekrivena debelim naslagama prapora kroz koju vijuga Huang He. Ona je plodno poljoprivredno podru?je, premda su neki dijelovi suhi. Najva?niji gradovi su: Xi'an (1,98 mil) i Lanzhou (1,2 mil.).
Ju?na Kina
U Ju?noj Kini nema prapora, ali je klima povoljnija i redovito se dobivaju dvije ?etve. Osim nizine Jangcea i Xi Jianga, prostor je brdovit s brojnim rje?nim dolinama i kotlinama. Ju?na se Kina dijeli na podru?je Yangtzea i podru?je Xi Jianga te jugozapadnu visoravan.
Yangtze najprije protje?e kroz gusto naseljenu Crvenu zavalu u Sichuanu. Pogodna klima i tlo omogu?uju raznovrsnu proizvodnju. Eksploatira se i rudno bogatstvo na temelju kojega je razvijena raznovrsna industrija. Najve?i gradovi su Chengdu (1,71 mil.) i Chongqing (2,27 mil.).
Nizina Yangtzea je izuzetno plodna i bri?no obra?ena. Najvi?e se uzgaja ri?a, ali i ostale kulture kao p?enica, pamuk i duhan. Gusto?a stanovni?tva je velika, ovdje je smje?tena i ve?ina kineske industrije, a razvijeni su mnogi veliki gradovi: Wuhan (3,28 mil.), Hangzho (1,1 mil.), Nanking (2,09 mil.) i ?angaj (7,6 mil.).
Delta Xi Jianga je tako?er gusto naseljena, a tropska klima omogu?uje uspje?nu poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje je smje?tena najva?nija industrijska regija. Najva?niji gradovi su Hong Kong (6,6 mil.) i Guangzhou (Kanton) (4,05 mil.). Sjeverno od ovog podru?ja je provincija Fujian, glasovita po kulturi ?aja, a njezino vode?e sredi?te je luka Fuzhou.
Jugozapadni dio zemlje je bre?uljkasta visoravan koja obuhva?a provinciju Yunnan. Njezino glavno bogatstvo su rude, pokrenut je industrijski razvoj. Najve?e gradsko sredi?te je Kunming.
Vanjska Kina
U ovim provincijama je malo Kineza, a najve?e su manjine Tibetanci i Ujguri. Autonomna pokrajina Tibet najva?niji je dio vanjske Kine. Tibetanci su srodni starosjediocima ju?ne Kine. Stanovni?tvo se prete?no bavi zemljoradnjom i sto?arstvom. Najve?i grad Tibeta je Lhasa u dolini Brahmaputre, koja je sredi?te jedne vrste budizma.
Xinjiang je zapadna pokrajina Vanjske Kine, smje?tena sjeverno od Tibeta, a obuhva?a D?unguriju i Tarimsku zavalu. Glavna gospodarska djelatnost je nomadsko sto?arenje i ratarstvo. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva me?u kojima se isti?u nalazi?ta zlata i fosilnih goriva. Najve?e gradsko naselje je Urumqi (1,05 mil.) s razvijenom petrokemijskom industrijom i proizvodnjom sagova.
Povezano
Reference
- ↑ Henry Cleere. Archaeological Heritage Management in the Modern World. 2005. Routledge. pp. 318. ISBN 978-0-415-21448-3.
- ↑ China overtakes Japan as world's second-largest economy
- ↑ China 'will not match' US military power - general
Vanjske veze
- Sredi?nje stranice NR Kine
- Slu?beni portal za vijesti NR Kine
- Cri Online - kineske vijesti na srpskohrvatskom jeziku
.svg)
.svg){kind=small}
.png){kind=small}
